Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Ni korak bez 13 tjelohranitelja * Neće sa Frontom na proteste * Survala se u provaliju * Slučajno zapalio četiri sela * Ni korak bez 13 tjelohranitelja * Promovisaćemo nove pjesme * Kuda za vikend
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 22-07-2017

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
ALEKSA BEČIĆ, LIDER DEMOKRATA :
Milo je najveća kukavica među kriminalcima i najveći kriminalac među kukavicama.

Vic Dana :)

Govorni automat baka i deka:
●Dobro jutro. Trenutno nismo u mogućnosti da vam se javimo. Molimo vas da ostavite poruku posle zvučnog signala. Biiip...
Ako ste jedno od naše djece, pritisnite 1.
Ako hoćete da vam pričuvamo djecu, pritisnite 2.
Ako hoćete da vam pozajmimo automobil, pritisnite 3.
Ako hoćete da vam operemo i ispeglamo veš, pritisnite 4.
Ako želite da unuci prespavaju kod nas, pritisnite 5.
Ako želite da idemo po unuke u školu, pritisnite 6.
Ako hoćete da vam spremimo nedjeljni ručak i da ga donesemo kod vas, pritisnite 7.
Ako hoćete da dođete da jedete ovdje, pritisnite 8.
Ako vam treba lova, pritisnite 9.
Ako hoćete da nas izvedete na večeru ili u pozorište - počnite da pričate, slušamo vas!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Ljudi i dogadjaji - datum: 2017-07-13 UZ 13. JUL - SLOBODARSKI PRAZNIK CRNOGORSKOG NARODA: ZAPIS O PETRU SAVOVOM GAZIVODI
Sa zavjetne slave Sv. Nikole u Rvašima, 9. maja 1931. Petar Gazivoda prvi zdesna u prvom redu čovjek od riječi i istine Njegov revolucionarni i borbeni put predstavlja oličenje borbenog puta i slave jedinica sa kojima je prošao kroz pakao Narodnooslobodilačke borbe
Dan - novi portal
Me­đu oni­ma ko­ji su u pra­sko­zor­je da­na­šnjeg da­na pri­je 81 go­di­nu u Vir­pa­za­ru, na Ca­re­vom la­zu, Pa­vlo­voj stra­ni, Mi­ši­ći­ma, Če­vu, Vr­lo­stu­pu... is­pa­li­li pr­ve usta­nič­ke plo­tu­ne i vi­še sr­cem i če­lom ne­go oruž­jem kre­nu­li pro­tiv sto­gla­ve oku­pa­tor­ske ažda­je, bio je i, ta­da tri­de­se­to­smo­go­di­šnji Ce­kli­nja­nin Pe­tar Sa­vov Ga­zi­vo­da.
Ovaj svi­jet je ugle­dao u Rva­ši­ma 1903. go­di­ne i već na pra­gu ži­vo­ta se su­o­čio sa svim nje­go­vim su­ro­vo­sti­ma i ne­mi­lo­sti­ma. Osje­tio stra­ho­te bal­kan­skih i po­seb­no Pr­vog svjet­skog ra­ta, osje­tio mu­ku si­ro­če­ta bez oca, ali i, uz maj­ku, dje­da i ba­bu, u ku­ći i sre­di­ni u ko­joj se do to­ga od pam­ti­vi­je­ka dr­ža­lo, za sva vre­me­na utu­vio da su čo­vje­ko­lju­blje i isti­no­lju­blje, slo­bo­do­lju­blje i prav­do­lju­blje, čast, čoj­stvo i hra­brost iz­nad sve­ga.
Ni­je sto­ga bi­lo ni­ka­kvo ču­do da je Pe­tar Ga­zi­vo­da ta­ko ra­no sta­sao. Što se već 1920. go­di­ne, kad je u Rva­ši­ma for­mi­ra­na pr­va će­li­ja Ko­mu­ni­stič­ke par­ti­je Ju­go­sla­vi­je, kao se­dam­na­e­sto­go­di­šnjak opre­di­je­lio za te ide­je. Nje­gov ak­ti­vi­zam, ozbilj­nost i ugled u na­ro­du, pre­va­zi­la­zi­li su gra­ni­ce Ce­kli­na u ko­jem je Ko­mu­ni­stič­ka par­ti­ja već u pr­vim go­di­na­ma ste­kla vi­še od pet sto­ti­na čla­no­va i sim­pa­ti­ze­ra. Sve je, na­rav­no, ja­sno ako se zna da je u to vri­je­me pred­sjed­nik op­šti­ne na Ri­je­ci Cr­no­je­vi­ća bio ko­mu­ni­sta La­zar Lo­pi­čić, a po­sla­nik Jo­van To­ma­še­vić, za­čet­nik, ro­do­na­čel­nik Ko­mu­ni­stič­ke mi­sli i ide­je u Cr­noj Go­ri.
Ipak, istin­ski bor­be­ni i re­vo­lu­ci­o­nar­ni put Pe­tra Ga­zi­vo­de po­čeo je 26. ju­na 1936. go­di­ne na Bel­ve­de­ru kod Ce­ti­nja, gdje je – mo­že se bez pre­tje­ri­va­nja re­ći – pla­nu­la ona slo­bo­dar­ska, usta­nič­ka, re­vo­lu­ci­o­nar­na ba­klja, ko­ja će se ras­plam­sa­ti u pra­sko­zo­r­je 13. ju­la 1941. go­di­ne:
– Po­vod za or­ga­ni­zo­va­nje Bel­ve­der­skih de­mon­stra­ci­ja (od­no­sno po­ho­da na Ce­ti­nje, prim. B.S) – za­pi­sao je ka­sni­je Pe­tar Ga­zi­vo­da – bio je te­žak i ne­čo­vječ­ni tret­man uhap­še­nih ko­mu­ni­sta iz Cr­ne Go­re na­kon pro­va­le u Par­ti­ji. Cr­no­gor­ski ko­mu­ni­sti su mal­tre­ti­ra­ni i mu­če­ni u po­li­cij­skim za­tvo­ri­ma i ka­za­ma­ti­ma Du­brov­ni­ka i Sa­ra­je­va i mi smo tra­ži­li da se od­mah vra­te u Cr­nu Go­ru i da im se su­di pred cr­no­gor­skim su­do­vi­ma.
Dan-dva pri­je tog kr­va­vog su­ko­ba go­lo­ru­kog na­ro­da sa kor­do­ni­ma do zu­ba na­o­ru­ža­nih žan­dar­ma, ko­ji su na Bel­ve­de­ru za­u­sta­vi­li de­mon­stran­te, po­hap­še­ni su or­ga­ni­za­to­ri de­mon­stra­ci­ja. Me­đu nji­ma i Pe­tar Ga­zi­vo­da. Epi­log je po­znat: na Bel­ve­de­ru su po­gi­nu­li Ste­vo Vu­jo­vić, Šu­nja Vuk­ma­no­vić, Mar­ko Jo­vi­će­vić, Ni­ko Pe­tri­če­vić, Ili­ja Ra­žna­to­vić i Jo­van Šo­fra­nac, a vi­še od 20 de­mon­stra­na­ta je ra­nje­no, a u zlo­gla­sni ka­za­mat Bog­da­nov Kraj do­spje­lo je njih oko 50. Ve­ći­na ih je, me­đu nji­ma i Pe­tar Ga­zi­vo­da, osta­lo u za­tvo­ru vi­še od dva mje­se­ca i oslo­bo­đe­ni su tek na­kon vi­še­dnev­nog štraj­ka gla­đu.
Bor­be­ni put Pe­tra Ga­zi­vo­de, is­ku­snog voj­no-po­li­tič­kog ru­ko­vo­di­o­ca, ko­me­sa­ra i rat­ni­ka ko­jeg je, po svje­do­če­nju nje­go­vih sa­bo­ra­ca, kra­si­la smi­re­nost i umje­će is­po­lja­va­no i u naj­te­žim si­tu­a­ci­ja­ma (zbog sve­ga to­ga je do­bio na­di­mak „Stra­teg”), pred­sta­vlja oli­če­nje bor­be­nog pu­ta je­di­ni­ca sa ko­ji­ma je če­ti­ri go­di­ne kr­va­rio na bo­ji­šti­ma za slo­bo­du ši­rom Ju­go­sla­vi­je – od Rva­škog ge­ril­skog vo­da, Lov­ćen­skog na­rod­no­o­dlo­bo­di­lač­kog par­ti­zan­skog od­re­da, slav­ne Če­tvr­te cr­no­gor­ske pro­le­ter­ske do Osme kra­ji­ške bri­ga­de:
– Skrom­nost, po­pu­lar­nost, pri­bra­nost, od­luč­nost, do­sled­nost, pra­vič­nost i ve­li­ko ju­na­štvo Pe­tra Sa­vo­va Ga­zi­vo­de bi­li su sa­stva­ni dio nje­go­ve lič­no­sti. On je pri­pa­dao pred­rat­nim re­vo­lu­ci­o­na­ri­ma ti­ma Stan­ka Dra­go­je­vi­ća, Mar­ka Ma­ša­no­vi­ća, Ste­va Ma­ša­no­vi­ća i dru­gih lu­čo­no­ša ide­ja mark­si­zma, ko­ji su u Ce­kli­nu i Cr­noj Go­ri svoj ži­vot i svo­ju sud­bi­nu ve­za­li za sud­bi­nu svo­ga na­ro­da, za re­vo­lu­ci­o­nar­ni rad­nič­ki po­kret i ko­ji ni­ko­me i ni­šta ni­je­su du­žni osta­li – ve­li u svo­jim sje­ća­nji­ma na Ga­zi­vo­du nje­gov rat­ni drug, ge­ne­ral-pu­kov­nim Bla­žo S. Jan­ko­vić, ko­ji do­da­je da je u nje­go­vom li­ku „bi­la spo­je­na ko­mu­ni­stič­ka po­sto­ja­nost, voj­nič­ka hra­brost i ve­li­ko sr­ce čo­vje­ka či­ja je to­pli­na zra­či­la svu­da oko nje­ga”.
Kad je 1951. go­di­ne ski­nuo voj­nič­ku uni­for­mu imao je čin pot­pu­kov­ni­ka Ju­go­slo­ven­ske na­rod­ne ar­mi­je, a on­da se po­sve­tio po­li­ti­kom ra­du u Cen­tral­nom ko­mi­te­tu SK Cr­ne Go­re.
Vječ­no je po­či­nuo 26. av­gu­sta 1985. go­di­ne. Nje­go­vo ime, po mi­šlje­nju mno­gih nje­go­vih sa­bo­ra­ca, mo­žda i ne­pra­ved­no, ni­je ovjen­ča­no ore­o­lom na­rod­nog he­ro­ja, ali je na nje­go­vim gru­di­ma si­ja­la Par­ti­zan­ska spo­me­ni­ca 1941. i još de­se­tak naj­vi­ših od­lič­ja za hra­brost ljud­ske vr­li­ne. Naj­sjaj­ni­je od­lič­je i naj­ve­će pri­zna­nje je ipak to što ga lju­di, ne sa­mo u nje­go­vom rod­nom Ce­kli­nu, i da­nas spo­mi­nju po do­bru.
Bu­do Si­mo­no­vić


Smio sva­ko­me po­gle­da­ti u oči

Za Pe­tra Ga­zi­vo­du je me­đu nje­go­vim sa­bor­ci­ma va­ži­lo da je bio čo­vjek ko­ji je smio sva­ko­me po­gle­da­ti u oči. Ko­ju go­di­nu pri­je smr­ti, ta­ko, oštro je re­a­go­vao na pri­ču svog ne­ka­da­šnjeg ko­man­dan­ta, na­rod­nog he­ro­ja Sa­va Dr­lje­vi­ća, ko­ji je pi­sao o pr­vom oslo­bo­đe­nju Liv­na 1942. go­di­ne i ob­ra­ču­nu sa Fran­ce­ti­će­vom usta­škom Cr­nom le­gi­jom. Ka­ko je i pot­pi­snik ovih re­da­ka ne­dav­no pi­sao o to­me, evo di­je­la Ga­zi­vo­di­nog re­a­go­va­nja ko­je se znat­no raz­li­ku­je u po­je­di­no­sti­ma:
„U opi­su si­tu­a­ci­je i na­bra­ja­nja bo­ra­ca ko­ji su iz ‘za­pa­lje­nih’ bor­nih ko­la iz­ba­ci­li osam san­du­ka mu­ni­ci­je, je­dan san­duk bom­bi i dva pu­ško­mi­tra­lje­za (a ne mi­tra­ljez, ka­ko sto­ji u felj­to­nu), Sa­vo Dr­lje­vić na­vo­di ime­na Du­ša­na Stru­ga­ra, Vu­ki­ce Mi­ću­no­vić, Vo­ja Sje­klo­će i Jo­va Zvi­ce­ra, kao ne­po­sred­nih uče­sni­ka u toj ak­ci­ji, što je pot­pu­no ne­tač­no. Ak­ci­ju su ne­po­sred­no iz­ve­li: Mi­le Ra­do­sa­vlje­vić, Si­mo Ba­ro­vić, Dra­gi­ca Đu­ra­ško­vić, Pa­vu­ša Šće­pa­no­vić i ja, Pe­tar S. Ga­zi­vo­da” – ka­te­go­ri­čan je on uz na­po­me­nu da „mo­ral­na na­če­la Re­vo­lu­ci­je oba­ve­zu­ju da o njoj pi­še­mo isti­ni­to i ne­pri­stra­sno”.


Za ne­za­bo­rav

Ni­kad ni­je na­od­met pod­sje­ti­ti da je u Tri­na­e­sto­jul­skom ustan­ku u Cr­noj Go­ri uče­stvo­va­lo oko 32.000 bo­ra­ca, od­no­sno oko 66 od­sto voj­no spo­sob­nog sta­nov­ni­štva i da je za sa­mo ne­dje­lju da­na oku­pa­tor po­ra­žen i is­tje­ran iz svih mje­sta iz­u­zev Ce­ti­nja, Pod­go­ri­ce, Nik­ši­ća i Plje­va­lja u ko­ji­ma je imao ve­o­ma utvr­đe­ne gar­ni­zo­ne


Di­rek­ti­va

Kao oda­ni, pri­vr­že­ni i di­sci­pli­no­va­ni ko­mu­ni­sta, Pe­tar Ga­zi­vo­da je sli­je­dio di­rek­ti­vu Par­ti­je i ni­je se že­nio sve do ko­nač­nog oslo­bo­đe­nja ze­mlje i po­be­dje­de. Od nje­ga je, ipak, ostao ši­ro­ki trag – si­no­vi Ve­se­lin, Ra­do­mir, Slo­bo­dan i Bra­ni­mir.

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"